Razdoblje dugog mira je završilo: POČINJE NOVA ERA RATOVA




Prošle godine je više od 200 tisuća ljudi poginulo u raznim ratnim sukobima diljem svijeta. To je najveći broj poginulih godišnje u više od tri desetljeća, točnije od 1988. S obzirom na nastavak rata u Ukrajini, najveći broj ratova u Africi od kraja prošlog stoljeća te početak rata između Hamasa i Izraela, ova godina neće biti puno bolja.

Šokantni podaci pokazuju da je razdoblje dugog relativnog mira u svijetu završilo. Zapravo već više od jednog desetljeća živimo u razdoblju porasta broja sukoba u svijetu i rasta broja poginulih u tim sukobima.

Za usporedbu, smrtnost na 100 tisuća ljudi je 80-ih bila između 1.04 i 5.84, 70-ih između 1.74 i 10.05, 60-ih između 2.72 i 7.5, 50-ih između 1.23 i 23.5. A čak i tih desetljeća je bila manja nego u prijašnjim povijesnim razdobljima.

Ljudi prirodno bolje pamte ratove koji su se dogodili u novijoj povijesti, a zaboravljaju koliko su razorni bili ratovi iz prošlosti i koliko su češći bili. Podatke treba staviti i u kontekst ukupnog stanovništva u određenom povijesnom periodu da bi se dobila stvarna slika o razmjeru ratova u određenom razdoblju.

Naglo narastao broj poginulih u ratnim sukobima

Po svemu sudeći, razdoblje Pax Americane je gotovo, i to duže od desetljeća. 2011. je bila zadnja godina u razdoblju najdužeg relativnog svjetskog mira u povijesti, a od tada broj ratova i broj umrlih u ratnim sukobima raste.

Za taj rast je primarno odgovorna regija Bliskog istoka, tj. građanski rat u Siriji. Broj ratova u Africi se spuštao sve do 2010., nakon toga se postupno penje na 30 u 2020., a trenutno se odvija 35 različitih sukoba na kontinentu, najviše u povijesti. 2022. je u njima poginulo 125 tisuća ljudi.

Ruska invazija na Ukrajinu je pridonijela skoku broja poginulih u ratnim sukobima. Prema vijestima koje dolaze iz Izraela, s obzirom na val nasilnih preuzimanja vlasti u državama Afrike (Niger, Sudan) i rast tenzija u mnogim dijelovima svijeta, izgledno je da će se trend rasta umrlih u ratnim sukobima nastaviti.

Od 1990. do 1999. je godišnje diljem svijeta u ratnim sukobima u kojima je sudjelovala barem jedna država preminulo između 28.529 (1996.) i 80.780 ljudi. Između 2000. i 2009. taj broj dodatno pada, a kreće se između 12.330 (2005.) i 34.787 (2009.).

 Do 2014. se broj umrlih penje na više od 100 tisuća, stabilizira se između 52 i 55 tisuća od 2018. do 2020., zatim raste. 2022. je u svijetu zabilježeno više od 200 tisuća mrtvih u ratnim sukobima koji su uključivali državu barem na jednoj strani, najviše od 1988.

Svijet je pun žarišta na kojima bi mogao početi novi rat

Puno je područja na svijetu u kojima bi se naglo mogli pojaviti novi sukobi kao u Izraelu. Veći rat oko Nagorno-Karabaha je izbjegnut brzom kapitulacijom Armenaca, ali cijeli Kavkaz je nestabilno područje u kojem rat može izbiti bilo kada.

Samo unutar Gruzije postoje dvije odmetnute pokrajine (Abhazija i Južna Osetija) koje bi gruzijska vojska napala da Rusija ne garantira za njihovu “nezavisnost”. Područje Kavkaza koje se nalazi u Rusiji je puno muslimanskih naroda koji teže odcjepljenju.

Građanski rat u Jemenu, preko kojeg ratuju Saudijska Arabija i Iran, traje od 2014. Trenutno se pregovara o uspostavi mira, ali se u bilo kojem trenutku sukob može vratiti. U Africi je broj sukoba najveći u povijesti, trenutno čak 35, i ne očekuje se smirivanje situacije na kontinentu.

Haiti praktički ne postoji kao država, nego dijelove zemlje kontroliraju razne bande. Politička situacija u Pakistanu je toliko kaotična da se raspravlja o mogućnosti izbijanja građanskog rata. Libija ne funkcionira kao jedna država, a brojne frakcije i plemena kontroliraju dio teritorija i funkcioniraju de facto samostalno.

Napetosti u Južnom kineskom moru i oko Tajvana u bilo kojem trenutku mogu prerasti u rat. Možemo posvjedočiti da ni Europa nije imuna na rat, ne samo zbog ruske invazije na Ukrajinu nego i zbog konstantnih napetosti na Kosovu.

Države sve više ulažu u vojsku, nastanak multipolarnog svijeta najavljuje razdoblje nestabilnosti

Većina država na svijetu povećava izdvajanja za obranu, a kompanije koje proizvode naoružanje investiraju u širenje proizvodnje. “Ukupni globalni izdaci za vojsku su porasli za 3.7 posto u realnom iznosu (korigirano za rast cijena) u 2022., dosegnuvši novu najvišu razinu od 2240 milijardi dolara. Vojni izdaci u Europi zabilježili su najveći međugodišnji porast u najmanje 30 godina”, objavio je još krajem travnja Štokholmski međunarodni istraživački institut za mir.

Njemačka i Japan, koji su se do nedavno ustručavali povećavati izdvajanja za obranu, najavili su velike obnove svojih vojski. Poljska planira na obranu trošiti više od 4 posto BDP-a, daleko više od 2 posto, koliko traži NATO.

Dugi mir je završio, Pax Americana je na zalasku, a unipolarni svijet pod dominacijom kolektivnog Zapada će postepeno zamijeniti multipolarni svijet. Bez obzira na to smatrate li to dobrom ili lošom stvari, činjenica je da su ovakva razdoblja u povijesti obilježena većom razinom ratova i nasilja.

Naravno, postoji šansa da se radi o kratkotrajnom rastu ratnih sukoba i geopolitičke nestabilnosti. Trend je jasan, ostaje samo vidjeti hoće li biti prekinut.